O MENI

My photo
"Duhovni preobražaj je u unutrašnje putovanje – to je osobni put duše na kojem ona uči i otpušta, i to je nešto što se mora iskusiti na vlastitoj koži." (Brandon Bays)

PRETRAŽI BLOG

Tuesday, November 20, 2018

Najbolja osveta je ne svetiti se


Najbolja osveta je ona koja nije uzvraćena. Najbolja osveta je osmijeh na mržnju, kontrolisanje ljutnje i pokazivanje drugoj strani da smo sretni. Jer, nema bolje strategije nego gledati naprijed mirom i staloženošću, jasnim očima i spokojnim srcem, znajući da postoje tereti koja nije vrijedno predugo nositi.


Filozofija je uvijek davala reference za razmišljanje o činu osvete i moralne posljedice povezane s ovom vrlo popularnom i istodobno atraktivnom praksom. Konfučije je govorio da prije nego što ćemo krenemo na put odmazde, moramo iskopati dva groba. Jedan za nas, a drugi za naše protivnike. 
" Ljudski je svetiti se, ali je praštanje božansko."
Walter Scott
No, vratimo se konceptu atraktivnosti i privlačnosti osvete. Bavimo se nekom vrstom ljudskog ponašanja koji konstantno privlači pažnju. Zapravo, pisci i filmski producenti znaju da nas osveta fascinira. Govore da ona funkcioniše gotovo kao lijek: "propisana" u malim dozama, može učiniti da se osjećmo bolje, ali "konzumirana" u velikim količinama, može nas ubiti.
Za ovo se možemo pozvati na velika književna djela kao što su "Grof Monte Kristo" Aleksandra Dime i karakter Edmond Dantes. Ovaj nezaboravni lik, kojeg je stvorio Aleksandar Dima, nas učio da je najbolja osveta ona koja se "servira" hladna, bez žurbe i savršeno proračunata. Agata Kristi, sa svoje strane, nas uvodi u složeni i jednako nasilni čin i uči da postanemo jedno, a onda više neće biti zlih djela koja bi valjalo svetiti.
Osveta nas privlači, a ponekad je čak i opravdamo. Ali, koji su psihološki procesi iza ovog čina?
Slikanje žene i salamandra

Osveta, ljudska želja

Većina nas je u nekom trenutku životu bila povrijeđena i osjetila se uvrijeđena do te mjere, da je sijenka velikog sivog ogorčenenja morala pasti na nas: sijenka želje za osvetom. Naš kompas bi se naglo kretao u drugom pravcu, i pri tome bimso zamišljali situacije, radnje i bol koji treba da se "vrate" osobi koja je isto to izazvala i kod nas. 
Stoga bi od samog početka trebalo biti jasno da osveta ima malo veze s moralom, kako podsjeća psiholog Gordon E. Finley, stručnjak za genetske i naučene komponenti u ljudskom ponašanju. Osveta je impuls, ona je katarza bijesa i mržnje. Štaviše, ovdje valja spomenuti jedan primjer, rad profesora Ernsta Fehra sa Sveučilišta u Zürichu (Švajcarska) koji je pokazao da više od 40% odluka donijetih u poslovnom svijetu, imaju samo jedan cilj: osvetiti se suparniku. Isto se događa sa kaznenim djelima: više od polovine kaznenih i kriminalnih djela dešavaju se iz ogorčenja prema nekome i u želji za osvetom.
Sve to nas dovodi do pretpostavke da ne postoji dobra osveta, jer osveta tjera na nešto uznemirujuće: postajemo agresori i "padamo" na iste moralne osobine onih koji su nam izazvali štetu.
Ovdje možemo s pravom reći da najbolja osveta nije osveta, jer se u životu dokazuje da većina osveta nikada ne uspije, da samo još više naškodi osobi koja se osjeća oštećeno, jer osoba u bijesu, agoniji i ogorčenju ne može jasno misliti. Pogledajmo sada šta je iza osvete, kakva je psihologija ljudi koji snažno žele osvetu i šta se dešava u njihovom umu dok planiraju osvetu. 


Karakteristike osvetoljubivih ljudi

  • Osoba koja odgovora i reaguje sa većom ili manjom uvrijeđenošću je loše emocionalno upravljanje sopstvenim emocijama i nedostatak samospoznaje: „Ako me neko uvrijedi, pustiću da moj bijes i moja mržnja krenu protiv te osobe.”
  • Ovo su ljudi koji vjeruju da posjeduju apsolutne i univerzalne istine: oni su zakon i pravednost, oni su jasan primjer onoga što bi čovjek trebalo biti.
  • za njih je karakterističan dihotoman način razmišljanja: ili ste uz mene ili niste. Stvari su dobre ili loše, nema ništa između.
  • Osvetoljubi ljudi obično posjeduju vrlo malo empatije.
  • Oni ne oproštaju, niti zaboravljaju, podređeni su prošlosti i sopstvenom ogorčenju.
Kao što vidimo, osveta ili žudnja za njom ne pogoduju ni psihološkom ni emocionalnom blagostanju osobe. Potreba za osvetom ugrožava integritet osobe, i ne samo da potkopava zdrav razum, već ograničava mogućnost da se krene naprijed, napreduje i ostvari sretnija stvarnost.

Možda nas privlači ona čudna potreba za "pravdom" u stilu Edmona Dantesa. Ali, iza nje nema ničeg osim patnje i usamljenosti. Stoga je najbolja osveta ne svetiti se. još bolja osveta je živjeti dobar život i pokazati drugima da smo usprkos svemu i dalje sretni i zadovoljni u životu.

No comments:

Post a Comment

NAJNOVIJE

Azijska mudrost: dubina i pozadina

"Dubina" i "pozadina" su pojmovi koji se pojavljuju u različitim orijentalnim filozofijama.