Najbolja osveta je ne svetiti se


Najbolja osveta je ona koja nije uzvraćena. Najbolja osveta je osmijeh na mržnju, kontrolisanje ljutnje i pokazivanje drugoj strani da smo sretni. Jer, nema bolje strategije nego gledati naprijed mirom i staloženošću, jasnim očima i spokojnim srcem, znajući da postoje tereti koja nije vrijedno predugo nositi.


Filozofija je uvijek davala reference za razmišljanje o činu osvete i moralne posljedice povezane s ovom vrlo popularnom i istodobno atraktivnom praksom. Konfučije je govorio da prije nego što ćemo krenemo na put odmazde, moramo iskopati dva groba. Jedan za nas, a drugi za naše protivnike. 
" Ljudski je svetiti se, ali je praštanje božansko."
Walter Scott
No, vratimo se konceptu atraktivnosti i privlačnosti osvete. Bavimo se nekom vrstom ljudskog ponašanja koji konstantno privlači pažnju. Zapravo, pisci i filmski producenti znaju da nas osveta fascinira. Govore da ona funkcioniše gotovo kao lijek: "propisana" u malim dozama, može učiniti da se osjećmo bolje, ali "konzumirana" u velikim količinama, može nas ubiti.
Za ovo se možemo pozvati na velika književna djela kao što su "Grof Monte Kristo" Aleksandra Dime i karakter Edmond Dantes. Ovaj nezaboravni lik, kojeg je stvorio Aleksandar Dima, nas učio da je najbolja osveta ona koja se "servira" hladna, bez žurbe i savršeno proračunata. Agata Kristi, sa svoje strane, nas uvodi u složeni i jednako nasilni čin i uči da postanemo jedno, a onda više neće biti zlih djela koja bi valjalo svetiti.
Osveta nas privlači, a ponekad je čak i opravdamo. Ali, koji su psihološki procesi iza ovog čina?
Slikanje žene i salamandra

Osveta, ljudska želja

Većina nas je u nekom trenutku životu bila povrijeđena i osjetila se uvrijeđena do te mjere, da je sijenka velikog sivog ogorčenenja morala pasti na nas: sijenka želje za osvetom. Naš kompas bi se naglo kretao u drugom pravcu, i pri tome bimso zamišljali situacije, radnje i bol koji treba da se "vrate" osobi koja je isto to izazvala i kod nas. 
Stoga bi od samog početka trebalo biti jasno da osveta ima malo veze s moralom, kako podsjeća psiholog Gordon E. Finley, stručnjak za genetske i naučene komponenti u ljudskom ponašanju. Osveta je impuls, ona je katarza bijesa i mržnje. Štaviše, ovdje valja spomenuti jedan primjer, rad profesora Ernsta Fehra sa Sveučilišta u Zürichu (Švajcarska) koji je pokazao da više od 40% odluka donijetih u poslovnom svijetu, imaju samo jedan cilj: osvetiti se suparniku. Isto se događa sa kaznenim djelima: više od polovine kaznenih i kriminalnih djela dešavaju se iz ogorčenja prema nekome i u želji za osvetom.
Sve to nas dovodi do pretpostavke da ne postoji dobra osveta, jer osveta tjera na nešto uznemirujuće: postajemo agresori i "padamo" na iste moralne osobine onih koji su nam izazvali štetu.
Ovdje možemo s pravom reći da najbolja osveta nije osveta, jer se u životu dokazuje da većina osveta nikada ne uspije, da samo još više naškodi osobi koja se osjeća oštećeno, jer osoba u bijesu, agoniji i ogorčenju ne može jasno misliti. Pogledajmo sada šta je iza osvete, kakva je psihologija ljudi koji snažno žele osvetu i šta se dešava u njihovom umu dok planiraju osvetu. 


Karakteristike osvetoljubivih ljudi

  • Osoba koja odgovora i reaguje sa većom ili manjom uvrijeđenošću je loše emocionalno upravljanje sopstvenim emocijama i nedostatak samospoznaje: „Ako me neko uvrijedi, pustiću da moj bijes i moja mržnja krenu protiv te osobe.”
  • Ovo su ljudi koji vjeruju da posjeduju apsolutne i univerzalne istine: oni su zakon i pravednost, oni su jasan primjer onoga što bi čovjek trebalo biti.
  • za njih je karakterističan dihotoman način razmišljanja: ili ste uz mene ili niste. Stvari su dobre ili loše, nema ništa između.
  • Osvetoljubi ljudi obično posjeduju vrlo malo empatije.
  • Oni ne oproštaju, niti zaboravljaju, podređeni su prošlosti i sopstvenom ogorčenju.
Kao što vidimo, osveta ili žudnja za njom ne pogoduju ni psihološkom ni emocionalnom blagostanju osobe. Potreba za osvetom ugrožava integritet osobe, i ne samo da potkopava zdrav razum, već ograničava mogućnost da se krene naprijed, napreduje i ostvari sretnija stvarnost.

Možda nas privlači ona čudna potreba za "pravdom" u stilu Edmona Dantesa. Ali, iza nje nema ničeg osim patnje i usamljenosti. Stoga je najbolja osveta ne svetiti se. još bolja osveta je živjeti dobar život i pokazati drugima da smo usprkos svemu i dalje sretni i zadovoljni u životu.

Comments

READ MORE

loading...

VIŠE SA WEBA

Oglas

Popular Posts