O MENI

My photo
"Duhovni preobražaj je u unutrašnje putovanje – to je osobni put duše na kojem ona uči i otpušta, i to je nešto što se mora iskusiti na vlastitoj koži." (Brandon Bays)

PRETRAŽI BLOG

Wednesday, November 21, 2018

Egzistencijalna psihoterpija: usmjerenost na pojedinca i njegovo neposredno životno iskustvo

Seren Kjerkegor (Sören Kierkegaard), začetnik egzistencijalizma, jednom je prilikom rekao: "Život nije problem koji treba riješiti, već stvarnost koju treba iskusiti". Ekstencijalizam se bavi istinom pojedinca i onim što on zaista želi. Postojeća psihologija ide ruku pod ruku s egzistencijalnom filozofijom, rođenom u Evropi prije Drugog svjetskog rata.  
Malo poslije toga, egzistencijalizam je stigao do Sjedinjenih Država gdje su ga poznati psiholozi kao što su Allport, Rogers, Fromm i Maslow spominjali mnogo puta. S druge strane, egzistencijalna psihologija je imala veliki uticaj na  humanističku psihologiju  toliko da je od nje preuzela neke postupke i temeljne aspekte.

Humanističko-egzistencijalni modeli

Egzistencijalna analiza dio je takozvanih humanističko-egzistencijalnih modela. Pojava ovih modela u Sjevernoj Americi 60-ih godina rezultat je višestrukih utjicaja. Prvo, njena evolucija se mora sagledati u svjetlu društvenih i kulturnih posljedice na sjevernoameričkoj sceni, da bi se uopšte mogla vidjeti u unutar ecropskog konteksta. U tom je smislu, ona se takođe razvijala i izvan akademske psihologije.
Iako se egzistencijalizam smatra trećom silom protiv biheviorizma i psihoanalize, njemu nedostaje paradigmatski poziv. Danas se humanističko-egzistencijalni modeli smatraju skupinom terapijskih postupaka, uglavnom odvojenih od glavnih akademskih i školskih misli.
Stoga su glavni preduvjeti ovih modela egzistencijalizam i fenomenologija. Misli Franca Betana (Franz Batano) utemeljile su fenomenologiju. Betano se usredotočio na iskustvo, na aktivnu prirodu psihe i na prirode namjere svakog psihološkog čina. Betano je imao veliki uticaj na glavnog predstavnika fenomenologije: Edmunda Huserla (Edmund Husserl).
Za Husserla, neposredno iskustvo čina/radnje/djelanja je otkrivanje stvarne prirode stvari. Zbog toga je potrebno zauzeti "epohalno" ili fenomenološko stajalište. Ovo znači da moramo promatrati događaj (fenomen) u njegovom najčistijem obliku, bez predrasuda ili uvjerenja koja su uspostavljena a priori (prije iskustva).


Crtić satre crteći osobu na podu.

Egistencijalna psihoterapija

Njegov glavni fokus je egzistencijalni projekat. Prema Žanu Polu Sartru postojanje prethodi suštini.  Sartr smatra čovjeka radikalno slobodnim i neodređenim bićem, iako ograničenim stvarnošću i okolnim uslovima, jer bez njih, ne možete shvatiti ni čovjeka i njegovo ponašanje. Zaključno, egzistencijalni projekat samodređuje ljudska bića.
"Čovjek nije ništa drugo osim onoga što učini od sebe. To je prvi princip egzistencijalizma. "  - JP Sartre-
Ovaj citat Ortega y Gasseta bi mogao je izraziti glavni fokus egzistencijalne analize: da biste živjeli, uvijek morate činiti nešto (čak i ako je to samo disanje). Cilj egzistencijalne psihoterapije jeste analizirati strukturu onoga što radimo u životu. Biswanger je tu strukturu nazvao "Dasein" (biti prisutan). S druge strane, Sartr je ovo nazivao egzistencijalnim projektom. L. Martín-Santos je kultivisao ovu tradiciju u Španiji 1964. godine. Osim toga, M. Villegas trenutno radi to isto.
Villegas je definisao egzistencijalnu psihoterapiju kao "metodu interpersonalnog odnosa i psihološke analize". Njena je svrha podstaći dovoljno samospoznaje i autonomije u cilju slobodnog preuzimanje uloge i razvijanja nečijeg postojanja.
Egzistencijalna psihoterapija pojašnjava i razumije vrijednosti, značenja i uvjerenja koje je pojedinac primijenio (kao strategije) kako bi razumio i shvatio svijet oko sebe. To dokazuje pretpostavke o našem načinu života jer smo počeli sumnjati u naše vlastito postojanje.


Čovjek na planini gleda u more oblaka.

Psihoterapija u humanističko-egzistencijalnim modelima

S psihoterapijske tačke gledišta najvažnija karakteristika humanističko-egzistencijalnih modela je važnost koju ona pridaje neposrednom iskustvu kao primarnom fenomenu.  To podrazumijeva da su i teorijska objašnjenja i očigledno ponašanje podređeni samom iskustvu i značenju koje mu ta osoba daje.
Karakterističan je naglasak koji ovi modeli stavljaju na voljne, kreativne i evaluacijske aspekte ljudskog ponašanja. Teško je govoriti o osnovnim konceptima van ovih opštih karakteristika. Zbog toga se treba spomenuti specifične teorije unutar kojih oni imaju smisla. Te teorije su egzistencijalna analiza, pristup usmjeren prema pojedincu, Geštalt pristup, transakcijska analiza, psihodrama i bioenergetika.


Egistencialna praznina kao psihopatološki poremećaj

Kao što smo spomenuli, glavni pojam u egzistencijalnoj psihoterapiji je egzistencijalni projekat. Svrha ove psihoterapije je analizirati navedeni projekat i mijenjati ga. Cilj psihoterapije nije promijeniti vanjsku, fizičku ili društvenu stvarnost, već osobu i njenu percepciju stvari. To je zato što postoji radikalna pretpostavka da je to jedina stvar koja zavisi od sebe, i kod koje postoji veća sposobnost kontrole.
"Život nema nikakvog značenja a priori ... Na vama je da date značenje životu, a vrijednost nije ništa drugo nego značenje koje odaberete." -JP Sartre-
 Cilj je povratiti pojedinca, njegovo vlastito posjedovanje i samoodređenje. To podrazumijeva da se pojedinac u nekom trenutku moa suočiti sa sobom. 
Često se pojedinac osjeća izgubljeno ili otuđeno dok pokušava riješiti probleme koje za njega predstavlja radikalna transcendencija. Svrha analize struktura njegovog svijeta jeste da se otkriju načini i tačke otuđenja, jer je to jedini način na koji može povratiti i obnoviti sopstvenu slobodu, osim alternativne rekonstrukcije sopstvenog iskustva. Prema egzistencijalnoj psihoterapiji, ništa nije realno dok god ga pojedinac ne doživi.
Egistencijalna psihoterapija smatra da su razni psihopatološki poremećaji neautentični načini postojanja. Oni su stagnacije ili egzistencijalne praznine, gubitak slobode ili odustajanje od života. Oni su mehanizmi suočavanja ili negacije "bivstovanja u svijetu." (Villegas, 1981)
Zaključno, nije lako dati jasno objašnjenje što je egzistencijalna psihoterapija, ali možemo reći da ona pokušava podstaći osobnu analizu koja pomaže mogućnosti odabira i izgradnje individualnih shema u životu. Osim toga, ona pretenduje na diversifikaciju i jačanje svakodnevnog života pojedinca pomoću filozofskog pristupa.

No comments:

Post a Comment

NAJNOVIJE

Azijska mudrost: dubina i pozadina

"Dubina" i "pozadina" su pojmovi koji se pojavljuju u različitim orijentalnim filozofijama.