15 biljaka koje dokazuju postojanje svete geometrije




Rastom biljaka upravlja Fibonačijev niz, koji se može shvatiti kao zakon akumulacijeUloga Fibonačijevog niza u rastu biljaka je zanimljiv primjer ujedinjujućeg reda iza svega stvorenog. Ovi obrasci postoje na svim nivoima i prožimaju svemir, podsjećajući nas da ista energija oblikuje sve postojeće: suncokrete, vrtloge, galaksija i naš vlastiti DNK.
Sveta geometrija je susret znanosti i duhovnosti, "nacrt, struktura prostornog vremena koje organizuje materiju". To je drevna znanost koja istražuje i objašnjava jezik, način ili "materijal" od kojeg su sagrađene sve stvari u našem Svemiru.
Kada se pogleda u apsolutno ogromnu količinu informacija prikupljenih na opsežnom broju oblika u kojima priroda primjenljuje matematičku konstantu Pi, očito je da ne postoji niti jedan drugi specifičan broj koji se pojavljuje tokom cijelog života na Zemlji toliko redovno i učestalo.
U biti, Fibonačijev niz opisuje kako stvari rastu, kako se izgrađuju i množe prema onome što već postoji. Ovaj tzv. rast akumulacijom se odražava u načinu na koji se drveće grana, cvjetovi oblikuju i razvijaju paprati.
Sve pojave i fenomeni, od beskonačno malih do beskrajno velikih: rast biljaka, proporcije ljudskog tijela, struktura kristala, orbite planeta, svjetlost, muzika i ostalo imaju specifičnu geometrijsku strukturu. Sve u Svemiru slijedi isti geometrijski uzorak prema kojem se stvarajuju beskonačne i beskrajne mogućnosti svjetlosti, boja, oblika i zvukova.
Svako kretanje, sistem rasta, ćelije, biljke, životinje, planete, zvijezde, galaksije i crne rupe, svima njima vladaju matematički zakoni svete geometrijeDrevne kulture širom svijeta iskoristile su ova znanja "škola misterija" kako bi izgradili spomenike, katedrale, crkve i sva ostala sveta mjesta. Ova mjesta proučavamo već godinama i stoljećima i kroz savremenu znanost možemo lakše razumjeti značenje i svrhu tih struktura i oblika.
Kod ogromnog broja biljaka, određena grana ili list će izrasti iz stabljike približno 137,5 stupnjeva oko stabljike u odnosu na prethodnu granu. Drugim riječima, nakon što je grana izrasla iz biljke, biljka će porasti do neke visine, a potom će pustiti novu granu koja se okreće za 137,5 stupnjeva u odnosu na smjer kojim je prva grana izrasla.
Fibonačijeva sekvenca reguliše nizanje lišća duž stabljike, obezbjeđujući da svaki list ima maksimalan pristup sunčevoj svjetlosti i kiši. Ako pogledate dolje niz stabljiku, listovi (ili grane) niču u takvoj spirali tako da, kada računate od jednog lista do onoga koji se nalazi direktno ispod njega, broj listova između njih i broj puta kojim se skupina lišća javlja oko stabljike uvijek daje Fibonačijev broj.
Isti princip djeluje na stvaranju šišarki borova, suncokreta, ananasa i kaktusa. Svi imaju dvostruku spiralnu strukturu koja svojim manjim elementima (sjemenke, na primjer) omogućava blisko i učinkovito "pakovanje" u savršen i pravilan oblik. Pogledaj sredinu suncokreta: vidjećete da se sjeme niza u obliku spirale koja izrasta iz središta, a ako računate broj spirala koji se okreću u svakom smjeru (u smjeru kazaljke na satu / suprotno od smjera kazaljke na satu), oni će uvijek biti Fibonačijevi brojevi.
Evo 15 biljaka koje savršeno dokazuju ovaj princip:


















Comments

READ MORE

loading...

VIŠE SA WEBA

Oglas

Popular Posts