O MENI

My photo
"Duhovni preobražaj je u unutrašnje putovanje – to je osobni put duše na kojem ona uči i otpušta, i to je nešto što se mora iskusiti na vlastitoj koži." (Brandon Bays)

PRETRAŽI BLOG

Sunday, April 29, 2018

ANTIDEPRESIVI: VRSTE, DEJSTVO I NEŽELJENI EFEKTI

Depresija ne bira ni godište, ni pol, ni rasu. Može zadesiti bilo koga, i ona je realnost miliona ljudi širom svijeta. Depresija je jedan od najvećih zdravstvenih problema današnjice.
Mnogo puta je napominjano: depresija nije izbor, ne možete tek tako odlučiti da li da budete depresivni, ili da li da izađete iz depresije. Takođe, depresija nije tuga koja traje jedan period i prođe.

Svijest o depresiji jeste jako bitna, jer što ste svjesniji, možete uraditi neke stvari da poboljšate svoju situacju, uz, naravno, pomoć i nadzor stručnog lica. Ukoliko situacija zahtijeva (zavisnosti od faze depresije i mišljenja stručnog lica), terapiju morate uzimati i sarađivati.
Potrošnja antidepresiva se udvostručila u poslednjih 10 godina. Antidepresivi se danas prepisuju prilično često, čak i djeci. Pitanje koje se takođe često postavlja od strane pacijenata je koliko antidepresivi pomažu, koliko dugo pomažu, kakve sporedne efekte imaju i da li uvijek pomažu. Odgovori su različiti, baš kao što je situacija različita od slučaja do slučaja, ali, efikasnost antidepresiva se pokazala u praksi. Tačno je i da postoje ljudi koji ne reaguju dobro na jednu vrstu antidepresive, koji će osjetiti mnoge od njihovig sporednih efekata, i kojima će terapija često biti mijenjana, a postoje i oni koji će sasvim dobro odreagovati na prve prepisane antidepresive i osjetiti veliko olakšanje. 

Kada se antidepresivi prepisuju?
Kada se pacijentu prepiše antidepresiv od strane stručnog lica kao dio terapije, pacijent biva svjestan svoje bolesti, svoje realnosti i problema sa kojima se suočava. Nakon toga kreće more pitanja, poput gore navedenih. Pitanja koja se najčešće postavljaju: Kako će moje tijelo odreagovati? Da li će biti neželjenih efekata?
Ono što je jako bitno opet napomenuti je da postoje pacijenti koji neće odmah dobro odreagovati na jednu vrstu terapije ili će brzo razviti toleranciju na ljekove, pa će im se prepisivati druga vrsta antidepresiva. Ili će im se mijenjati način i količina doziranja. Sporedne, pa i neželjene efekte gotovo svi iskuse u blažoj ili jačoj formi, dok tijelo prolazi kroz proces adaptacije na lijek.


Šta je cilj antidepresiva?

Antidepresivi ne liječe depresiju. Ovo je još jedna bitna stvar koje pacijent treba da je svjestan. Cilj antidepresiva je da umanje ili ublaže simptoma povezane sa poremećajima raspoloženja. Konkretno, oni su izuzetno efikasni u slučajevima velike depresije, jer pacijentu bukvalno spašavaju život.

Antidepresivi ublažavju patnju pacijenta i djeluju poput analgetika. Oni će pomoći da pacijenta “dignu na noge” i da poboljšaju kvalitet života. Ali, ne liječe uzrok. Uz terapiju ljekovima se obično kombinuje psihoterapija i psihološke konsultacije. Ukoliko pacijent prolazi kroz ozbiljnu depresiju, tretman antidepresivima i psihološkim konsultacijama treba da traje najmanje 6 meseci. Ukoliko je cilj da se spriječi vraćanje depresije, liječenje može trajati i do 18 meseci.
I pored toga što se antidepresivi nazivaju “pilule za sreću”, bitno je znati da one neće pružiti energetski podsticaj, motivaciju, osjećaj velikog zadovoljstva i pozitivan stav prema životu. Onaj koji mora uzimati antidepresive je pod vrstom “emotivne anestezije”.


Što se efikasnosti antidepresiva tiče može se zaključiti da su antidepresivi efikasni. Ali, pitanje je da li su potrebni za manje i ne baš jake depresije. Zato je potrebno stručno mišljenje i procjena psihijatra. Antidepresivi će vam pomoći da se “pokrenete” i ublažiće vaše emotivne patnje. Antidepresivi su bitni kada je u pitanju velika i ozbiljna depresija. Tada su neizbježan dio liječenja.

Farmaceutsko tržište nudi različite vrste antidepresiva na osnovu toga koliko dugo će se uzimati, koliko im je potrebno da počnu da djeluju, kao i propratnim efektima koji dolaze uz njih. Iako je cilj svake terapije antidepresivima isti (ublažavanje emotivnih patnji), ljekar treba da uzme u obzir različite faktore kada prepisuje ove ljekove. A tu spadaju:

- Starost pacijenta (djeca takođe uzimaju antidepresive).
- Simptome
- Prisustvo drugih bolesti.
- Neželjeni efekti.
- Trudnoća.
- Interakcija sa drugim ljekovima koje pacijent uzima.

Tipovi antidepresiva


Selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina ili SSRI
Mnogi specijalisti obično započinju da sa ovom vrstom antidepresiva. Neki od mediamenata koji pripadaju ovoj grupu su: fluoksetin (Prozac, Sarafe), paroksetin (Pakil, Pekeva), sertralin(Zoloft), citalopram (Celeka), i escitalopram (Leksapro, Cipraleks, Seropleks, Leksamil, Leksam). Oni se često koriste u kliničkoj praksi, a ovi ljekovi djeluju, kako i sam naziv sugeriše, tako što sprječavaju reasorpciju serotonina, bez uticaja na druge neurotransmitere.


Selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina i noradrenalina (SNRI)

U ovom slučaju gledamo lekova kao što su venlafaksin(Velafax) i duloksetin. Ovi ljekovi djeluju tako što što sprečavaju preuzimanje ili reasorpciju serotonina i noradrenalina. Kada djeluju protiv ova dva neurotransmitera, mogu imati izuzetno brz efekat.



Triciklični (TCA) i tetraciklični antidepresivi (TeCA)

Do skoro so ovo bili najviše prepisivani antidepresivi u svijetu. Oni imaju skoro potpuno isto dejstvo kao i oni gore pomenuti, tj. zaustavljaju ponovno preuzimanje serotonina i noradrenalina. Ali, ova vrsta je nepredvidljiva, i može uticati na hormone kao što su acetilholin, histamin, dopamin. Zbog ovog efekta koji se ne može predvidjeti, mogu stvarati zavisnost i biti opasni. 

Pošto je farmeceutska industrija uočila ove faktore rizika, na tržištu su se pojavile druge opcije, kao što su “selektivni” infibitori serotonina i noradrenalina koji ne utiču na hormone i ne remete hormonsku ravnotežu. Međutim, ovi antidepresivi se i dalje koriste u nekim slučajevima, kao što je tretiranje velike i ozbiljne depresije.



Neselektivni inhibitori monoaminooksidaze (MAOI)

Neselektivni inhibitori monoaminooksidaze (MAOIs) bili su prvi antidepresiva na tržištu. Djeluju tako što inhibiraju dejstvo enzimske skupine monoaminskih oksidaza.

S obzirom da su uočeni veoma ozbiljni sporedni efekti kod ovih ljekova, posebno kod prvog podtipa, došlo se do drugog podtipa reverzibilni inhibitori monoaminooksidaze (RIM) koji ima manji faktor rizika. Ali, kao što smo rekli, zato što su toliko stariji je češće da koriste antidepresive koji rade po inhibiraju ponovno uzimanje serotonina.


Neželjeni efekti antidepresiva

Svaki antidepresiv ima manje ili više sporednih i neželjenih efekata, a koji će se od ovih sporednih efekata manifestovati i u kolikom intenzitetu zavisi od pojedinca do pojedinca. Najstariji ljekovi (tricklični antidepresivi) su jednako efikasni kao novi (SSRI), ali su opasniji i imaju više neželjenih efekata. Zato će specijalista uvijek biti onaj koji će odrediti s kojom vrstom treba početi i koliko će liječenje trajati. Liječenje antidepresivima traje od 6 do 18 mjeseci.
Sada pogledajte neke od pratećih neželjenih efekata.


MAOIs

Nije neuobičajeno da se o njima danas puno govori. Oni izazivaju hipertenziju i veoma su opasni kada su u interakciji sa bilo kojom hranom koja sadrži tiramin (neke vrste ribe, jaja, sir, meso)
Mogu izazvati:
  • dezorijentaciju
  •  teškoće s koncentracijom
  • vrtoglavicu imučninu
  • konstipaciju
  • impotenciju kod muškaraca
  • u slučaju predoziranja mogu izazvati smrt.

Selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina ili SSRI

  • vrtoglavica i anksioznost
  • seksualno disfunkcija
  • problemi sa memorijom
  • teškoće s uriniranjem
  • razdražljivost
  • promjene u težini
  • U nekim slučajevima i suicidalne tendencije.

Selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina noradrenalina ili SNRIs
Oni imaju iste nuspojave kao i selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina ili SSRI (pogledaj gore)

Triciklični antidepresivi

Prateća nuspojave kreću se od klasične suvoće usta, tremora (drhtavice) do ubrzanog rada srca.
  • konstipacija
  • pospanost
  • povećanje tjelesne mase
  • teškoće s uriniranjem
  • vrtoglavica i dezorijentacija
  • erektilna disfunkcija
  • veoma su opasni u slučaju predoziranja.

U zaključku:

Mnogi antidepresivi mogu dovesti do rezistentnosti i tolerancije. Zato se pacijentima često mijenja terapija. Prestanak terapije mora biti postepen i uvijek pod nadzorom specijaliste. Kao što je pomenuto, antidepresivi nisu jedina dio terapije protiv depresije. Ovo je naročito tačno kod velike i ozbiljne depresije. Oni su samo dio terapije koju dalje sačinjavaju psihološke konsultacije.

Reference:
  1. Manual of Clinical Psychopharmacology, Eighth Edition, by Alan F. Schatzberg, M.D.Charles DeBattista, D.M.H., M.D., link: https://psychiatryonline.org/doi/book/10.1176/appi.books.9781615370047
  2. Psychopharmacology: Mechanisms and Applied Interventions, John Grabowski, Gary R. Vandenbos
  3. Handbook of Chronic Depression: Diagnosis and Therapeutic Management, by Jonathan E. Alpert, Maurizio Fava

No comments:

Post a Comment

NAJNOVIJE

Azijska mudrost: dubina i pozadina

"Dubina" i "pozadina" su pojmovi koji se pojavljuju u različitim orijentalnim filozofijama.