O MENI

My photo
"Duhovni preobražaj je u unutrašnje putovanje – to je osobni put duše na kojem ona uči i otpušta, i to je nešto što se mora iskusiti na vlastitoj koži." (Brandon Bays)

PRETRAŽI BLOG

Sunday, April 29, 2018

ADAPTIVNA I PATOLOŠKA ANKSIOZNOST: ŠTA JE NORMALNO, A ŠTA NE


Postoje različite vrste anksioznosti. Sa jedne strane je patološka anksioznost, koja se ponekad naziva disfunkcionalnom. Sa druge strane, postoji adaptivna anksioznost, poznata i kao "normalna" anksioznost. Ovo je važno znati, jer ljudi često misle da su sve vrste anksioznosti negativne.
Anksioznost je može definisati kao emocionalno stanje koje je rezultat neke vrste nesrećnih okolnosti ili trauma. Drugim riječima, ona se dešava kada neko misli da će se nešto loše dogoditi. Anksioznost se izražava kao velika emocionalna nelagoda, nešto poput mješavine straha, nemira i nervoze. Takođe se mogu javiti i fizički simptomi, kao što su palpitacije, mučnine i vrtoglavice. Kod adaptivne anksioznosti, očekivana patnja je prava vjerovatnoća. Na primjer, kada znamo da ćemo zakasniti na posao i očekujemo da ćemo dobiti ukor zbog toga. Kod patološke anksioznosti, s druge strane, postoji emocionalna nelagodnost vezana za buduću štetu koja se može dogoditi, ali nije vjerovatna. Zbog toga ona postaje prilično stalno i svakodnevno stanje. Drugim riječima, stalno očekujemo da će nam se nešto loše dogoditi.

Uloga anksioznosti

Adaptivna anksioznost predstavlja dio nas. Njena uloga je da zaštiti naš integritet i opstanak. Kada postoji stvarna opasnost, i tijelo i um se moraju suočiti sa njom. Ako nismo pripremljeni, javlja se osjećaj bespomoćnosti. Anksioznost, dakle, ima i svoju ulogu i pozitivne strane.
Patološka anksioznost se dešava kada osoba osjeća nesposobnost da se suoči sa prijetnjom. Zbog ovog stanja ona uočava prijetnje i u situacijama koje nisu stvarne. Kada se ovo stalno dešava, obuzima vas osjećaj velike nelagode i nemira. U svom tom nemiru čak i ne znate od čega se toliko plašite. Jednostavno osjećate strah jer “nešto" može dogoditi.
Stanje anksioznosti proizvodi mnoge fiziološke promjene u našim tijelima. Nekoliko naših vitalnih organa (srce, bubrezi i pluća) treba da rade jako dobro kako bi se tijelo moglo efikasno nositi i izboriti sa anksioznošću. Ako je neko često u stanju anksioznost, sasvim je normalno da je njegovo tijelo pogođena velikim stresom. Uobičajena posljedica na kraju je neko fizičko oboljenje i iscrpljenost.

Karakteristike patološke anksioznosti

Oni koji pate od patološke anksioznosti imaju ozbiljan problem. Neće pomoći ako im samo govorite da će sve biti u redu. Izlaženje iz ovog stanja zahtijeva mnogo više od dobre volje drugih.
Prvo što treba započeti jeste saradnja sa stručnim licem kako bi se utvrdilo da li vam se može postaviti dijagnoza patološke anksioznost. Tenzija koju osjećate mora zadovoljiti sljedeće kriterijume: 

Učestalost i intenzitet. Kod patološke anksioznosti postoje česte epizode anksioznosti, koje se obično produžena stanja velikog intenziteta. Kod adaptivne anksioznosti, s druge strane, epizode nisu toliko česte, prolaze brzo i nisu toliko intenzivne.
 - Reakcije. Kod patološke anksioznosti postoje odgovori na stimulus koji provocira to stanje koji nisu proporcionalni njemu, bilo da se radi o stvarnom ili imaginarnom podsticaju. Na primjer, osoba se plaši da lopovi ne uđu u kuću, te stoga, provodi čitavu noć budna pokušavajući da se uvjeri da se to neće dogoditi.
 - Patnja. Kada je anksioznost patološka, doživljava se kao duboka i stalna patnja. Kod adaptivne anksioznosti, ona je privremena i ne ostavlja posljedice.
 - Funkcionalnost. Patološka anksioznost utiče na normalni svakodnevni život. Ili nas sprječava da preduzmemo neku radnju, ili nas tjera da stalno preduzimamo neku radnju. Ovo se dešava na takav način da remeti našu svakodnevnu rutinu, ili je ograničava, a život biva ispunjen konfuzijom i strahom.

Zašto anksioznost postaje patološka?

Odgovor na ovo pitanje bi mogao ispuniti nekoliko knjiga. Ono što se može sa sigurnošću odmah odgovoriti je da iza ovog stanja stoje nerazriješene traume. Ponekad je veza između traume i anksioznosti direktna, ponekad nije.
Ukoliko je neko, na primjer, preživio saobraćajnu nesreću, događaj će vjerovatno ostaviti posljedice, i to ne samo fizičke. Sasvim je normalno da se žrtva osjeća uznemireno svaki put kada uđe u automobil, ili čak i kada je u blizini prometnog pua. U ovom slučaju, veza između traume i anksioznosti je direktna, iako nesrazmjerna ako uzmemo u obzir stvarnu vjerovatnoću prijetnje.
U drugim slučajevima, trauma koja dovodi do patološke anksioznosti može biti sakrivena u podsvijesti. Maltretiranje ili zlostavljanje u djetinjstvu može biti uzrok.
Gore navedeni razlozi su razlog zbog kojeg osobi obično treba stručna pomoć, kako bi mogla prevazići ova stanja. U ovakvim slučajevima treba kontaktirati psihoterapeuta ili psihoanalitičara.

No comments:

Post a Comment

NAJNOVIJE

Azijska mudrost: dubina i pozadina

"Dubina" i "pozadina" su pojmovi koji se pojavljuju u različitim orijentalnim filozofijama.